Aleksandra Mušić jedna je od najuspješnijih banjalučkih sportiskinja. Bivša je košarkašica, sa bogatom domaćom i inostranom karijerom te je nekoliko godina obavljala i funkciju direktorice OKK “Feniks”. Sada je volonterski uključena u humanitrane akcije koje organizira kroz udruženje “Budimo ljudi”.

Borisava Lopandić iz Bijeljine od svog djetinjstva svako ljeto provodi na kupalištu “Bazeni Dvorovi”. Nekadašnja članica ronilačkog kluba Panteri iz Bijeljine, kao i prvakinja Republike Srpske u brzom ronjenju i plivanju, svu svoju ljubav prema ovom sportu prenosi na djecu kroz školu plivanja koju organizuje svaku ljetnu sezonu.

Iako je veći dio svog života proveo u strahu od pasa, on je uspio ne samo se suočiti sa tim strahom, već dopustiti da ga pretvori u strastveni životni poziv u kojem već desetak godina bilježi velike uspjehe na međunarodnom nivou.

On je Edin Čović i bavi se profesionalnom dresurom pasa, odnosno sportskom radnom kinologijom.

Osnovnu i srednju školu za fizioterapeutsku tehničarku završila je u Centru za slijepa i slabovidna lica u Sarajevu. Zbog neprilagođenosti nastave za studente sa teškoćama prekinula je studij engleskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

U konsultaciji sa roditeljima vratila se svom srednjoškolskom usmjerenju, te je nakon pripravničkog staža i državnog ispita stekla licencu za fiziterapeutkinju.

Nakon toga Delila Veladžić se zajedno sa roditeljima vratila u Veliku Kladušu te otvorila masažni studio „Lilly“.

Poznati kao FicaCrew, svojim stilom života i pozitivnom energijom koju nose, Amar i Lejla Čamo osvojili su pratioce na društvenim mrežama, ali i ljude koje su upoznali tokom svojih putovanja.

Upakovani u zelenoj Zastavi 750 bude sjećanja i pokreću emocije.

Kristini Jeftić iz Bijeljine su nagrade osmijesi onih kojima pokloni kutije koje nastaju dekupaž tehnikom. Voli da poklanja svoje radove dragim osobama i to joj daje podstrijek i nadahnjuje za dalje usavršavanje u poslu. Bivša je studentica istorije i pasionirana čitateljka i kolekcionarka knjiga.

Kaligrafiju doživljava kao umjetnost gdje ručno oblikuje simbole i njihovo uređivanje na način s kojim postiže koherenciju. Tu povezanost pronalazi u prirodi gdje često odlazi zbog inspiracije ili da oblikuje i uređuje svoje radove.

Jasmin Delić je dvadesetdvogodišnjak iz Velike Kladuše koji ljubav prema kaligrafiji gaji od školskih dana gdje se po prvi put susreo sa ovom vrstom likovne umjetnosti.